Zaton-OnLine
Turističko-informativni portal mjesta Zaton kraj Šibenika - ovdje možete pronaći najnovije vijesti, zanimljivosti, turist-info, povoljan privatni smještaj, gastronomski vodič, vodič rivijere Šibenik, fotogalerije, forum, tips & info i još mnogo toga ...
više o Zatonu
Korisni linkovi / razmjena
English Hrvatski Deutsch Italiano Francais
 
 
Home / Rivijera Sibenik / NP Kornati 28.08.2008
isprintaj stranicu dodaj u "Favorites" preporuči
  

NP Kornati

 
Zaton kraj Šibenika - NP Kornati
 
Kornatski arhipelag raskošan je i jedinstven u svojoj ljepoti. To je otočje najrazvedenija ili najgušća otočna skupina europskog Sredozemlja. Na prostoru od oko 300 četvornih kilometara nalazi se labirint od 140 otoka, otočića i hridina ukupne površine 69 četvornih kilometara. Nacionalnim parkom Kornati su proglašeni 24. srpnja 1980. godine. Nigdje nema toliko hridi, rtova, otoka i otočića, uvala, zatona kao u Kornatima. Kornati su uvijek isti, a tako različiti u dnevnim i godišnjim mjenama.
Kornatsko se otočje proteže usporedo s kopnenom obalom.

Kornati su prema legendi nastali od bijelog stijenja koje je Bogu ostalo od stvaranja svijeta, te ih je razbacao i odlučio da ne treba mijenjati ništa. Geolozi pak kažu, da su Kornati dio dinarskog masiva, što se vidi i po smjeru pružanja (sjeverozapad-jugoistok), te da su se od obale odvojili tek u posljednjih 25.000 godina izdizanjem morske površine (96 metara) uslijed otapanja leda.

Kopneni dio parka izrazito je područje krša. Čine ga karbonatne stijene, uglavnom vapnenci, pa je prisutna većina krških pojava i fenomena: škrape, kamenice, ponikve, doci, špilje, denudacijski, abrazijski i korozijski oblici u kamenu. Kornati su nekoć bili pokriveni šumom zimzelenog mediteranskog hrasta crnike ili česmine. Šume su palili gusari, stočari i ribari, ali pretežno su otoci oduvijek bili goli. Kornati su dobili ime po najvećem otoku Kornatu. Naseljeni su već u prapovijesti.

Na Kornatima nema izvora vode, a otoci su uglavnom goli s rijetkom travom. NP Kornati poznato je izletničko odredište na Jadranu koje privlači ljubitelje mora i prirode, nautičare i sportske ribolovce.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi (okomite litice) na pučinskoj strani vanjskog niza Donjih Kornata. Mještani otoka Murtera klifove nazivaju krunama (kruna-corona), pa odatle vjerojatno potječe ime Kornati. Podmorski nastavci tih klisura nerijetko sežu i do 100 metara dubine (Rasip Veli i Mali, Panitula, Purara). To nisu i jedine reljefno-pejsažne zanimljivosti na Kornatima. Tu su, uz razne i zanimljive oblike koje tvore stepeničasto-kružni slojevi pojedinih otoka, i dva tjesnaca - Mala i Vela Proversa između Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa ustvari je plićak prokopan za plovidbu još u rimsko doba, o čemu svjedoče i arheološki nalazi na tome mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeća n.e.). Vrlo specifičan lokalitet je i Vela ploča ili Magazinova škrilja, oko jedan hektar velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno same Metline (237 m), najvišeg vrha na Kornatima.

Flora i fauna kornatskog otočja imaju 346 utvrđenih vrsta i 295 podsustavnih jedinica. Prema ocjenama stručnjaka cijeli akvatorij vrlo je dobro očuvan te ne postoje utjecaji nikakvih onečišćenja. Jedna od rijetkih pojava na Kornatima, koja nije povezana sa stvaralaštvom prirode, a nesumnjivo oduzima dah, su kilometri suhozida koje su izgradili vlasnici pašnjaka kako bi spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda u drugi. Samo na glavnome otoku dužina tih zidova iznosi 70 km.

Središte života na otoku do prije sto godina bilo je oko polja Tarca, ponad kojeg dominira tvrđava Tureta, građena negdje u 6. st. n.e. Neki nalazi oko tvrđave upućuju na postojanje ilirske utvrde od prije 2. do 3. tisuće godina.

Na području Nacionalnog parka Kornati postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je moguće vidjeti Kornate u cjelosti ili neke od njihovih najljepših dijelova. Te staze označene su i osmišljene pod zajedničkim imenom - Planinarski put "Kornati".

Kornati su dramatični za jesenskih i zimskih naleta južnog vjetra, kad oblaci najavljuju olujnu kišu i arhipelag postaje opasno taman. No, u proljeće i ljeti modrina mora i neba i bjelina otoka glavni su ugođaj na Kornatima, tom biseru Jadrana.
 
  

Okruženje
Rivijera Šibenik  
Grad Šibenik  
Otok Žirje  
Katedrala sv. Jakova  
Spomenici kulture  
Tvrđave i bedemi  
NP Kornati  
NP Krka  
Sokolarski centar  
PP Vransko jezero  
  Foto album
Zaton kraj Šibenika - NP Kornati
Zaton kraj Šibenika - NP Kornati
Zaton kraj Šibenika - NP Kornati
 
Copyright 2005 - 2006© Zaton-Online
Home Forum Impresum Kontakt
Designed & developed by Marijan Milošević